U antologiji “Grigorija Dijaka” iz Makedonije u ovoj knjizi našli su se stihivi Zvonka Taneskog, Silvane Jovanove, Duška Krstevskog, Iskre Doneve, Anete Popove, Dejana Velkoskog, Marjana Tasevskog, Filipa Kletnikova, Dragane Evtimov, Božidara Zimskog, Đoka Zdraveskog. Novu poeziju Srbije predstavljaju rime Patrika Kovalskog, Dragana Radovančevića, Nikole Živanovića, Nevene Budimir, Ljiljane Jovanović, Mirjane Simović, Maje Solar, Vladimira Stojnića, Tamare Šuškić, Uroša Kotlajića, Marije Rakić-Šaranac, Nadije Rebronja, Natalije Ž. Živković, Bojana Savića-Ostojića, Aleksandra Semakina, Željka Tešića, Dragoslave Barzut, Bojana Vasića i Vanje Miljkovića. Poetsku scenu BiH zastupa Branimir Kršić, Radomir D. Mitrić, Mirko S. Božić, Goran Karanović, Darka Herbez, Nikola Paripović, Almin Kaplan, Adnan Žetica, a slovenačku Radharani Pernarčić, Kristina Kočan, Lučka Zorko, Tanja Ahlin, Jure Vuga, Andrej Grilc, Tibor Hrs Pandu, Barbara Jurša, Ivo Podojsteršek i Uroš Prah. Hrvatska je zastupljena pjesmama Vlada Bulića, Kruna Čudina, Antonije Novaković, Ane Brnardić, Branka Vasiljevića, Ivane Simić-Bodrožić, Maje Ručević, Marije Andrijašević, Marka Pogačara, Kristine Kegljen. Među stranicama ove knjige našli su se i stihovi i naših mladih poeta Nikole Šaranovića, Radomana Čečovića, Vladimira Đurišića, Milana Kneževića, Đorđa Šćepovića, Dušana Đurovića, Dragane Tripković, Janje Raonić, Slobodana Ivanović i Slobodana Đurovića.
Svaki autor zastupljen je, osim stihovima, i kratkom biografijom koju prati fotografija. Pjesme nastale na makedonskom i slovenačkom nisu prevođene.
Predgovor za antologiju koja postavlja pitanja da li je riječ o zajedničkoj poeziji i jednom kulturnom prostoru nakon 20 godina granica, i šta rade i misle poete u „godinama u kojima se susreću strast i razum” napisala je dr Svetlana Kalezić-Radonjić. U tekstu pod nazivom “Bez kla(t)na do zvuka” Kalezić-Radonjić navodi da ova antologija nije imala za cilj precizno osvjetljavanje „novih talasa”. U izboru autora priređivači su se držali osnovnog početnog principa – ponuditi pregršt novih, veoma kvalitetnih imena, do sada možda nepoznatih širem auditorijumu, čime će se svakako steći potpuniji i jasniji uvid u moderna poetska strujanja. Decenijama unazad, piše ona, govori se o smrti poezije. Međutim, ova antologija dokazuje da je riječ o jasnom procesu konstantne poetske reinkarnacije.
– Stoga, ovu antologiju i pored iznimno velikog broja odličnih mladih stvaralaca treba shvatiti, prije svega, ne toliko kao pokušaj vrednovanja najboljih pripadnika vojske od pera (uvijek postoji mogućnost da je neko vrijedno ime ostalo van našeg vidokruga), već više kao priliku za bolje opipavanje poetskog pulsa jednog šireg kulturnog prostora. Ako čitalac nakon ove knjige jasnije bude čuo bilo poezije ne razdvajajući ga od svog vlastitog – cilj je ispunjen. I čitalac i knjiga biće živi – zapisala je u predgovoru ona.
S. Ć.
Zaslužni
Glavna urednica “Grigorija Dijaka” Sonja Živaljević je istakla da su savjetima, sugestijama i ažurnošću za sadržaj antologije zaslužni Angelina Banović Markovska, Petar Matovića, Ivana Dobnik, Dijana Matković, Ivana Herceg, Marko Pogačar i Adnan Žetica. Ona navodi i da su autori koji su svojim vrijednim prilozima, ali i naglašeno pozitivnim, emotivnim reagovanjem na vijest o priređivanju antologije, dali neočekivano dobar vjetar, osiguravajući njenu uspješnu „plovidbu”.
( www.dan.co.me)
