Mit Akademika o Akademiku kao duhovnoj vertikali

Veselin Gatalo: Intervju

1.    Što je sporno u toj kolumni da ste Sidranu, kako tvrdi, nanijeli duševnu bol?

Mislim da su sporne stilske figure i neshvatanje cijenjenog Akademika da je on javna ličnost i da je vijest o namjeri da se samospali izašla prvobitno u listu San i na puno drugih mjesta. A kaže da su to o samospaljivanju njegova djeca saznala iz Republike. Možda je problem što sam ja u pitanju? Ili Republika? Ili oboje? Pogrešni ljudi, pogrešno mjesto, pogrešne ideje? Možda je greškom, pripit ili pijan, uzeo na trafici Republiku umjesto Waltera ili Ljiljana? Ne znam. Već znam da voli ljude nazivati fašistima, neosuđene i čak neoptužene kriminalcima, jezik proustaškim. Četnik i ustaša za ime pripadnika nacije (ako je u RS ili u Zapadnoj Hercegovini) je za mnoge književni pojam i društveno prihvaćena kategorija u obraćunu s drugima i drugačijima. Genocid, čini mi se, spomene i kad ga neko pita koliko je sati. A usput ode i u zatvor da književno rehabilitira višestrukog ubojicu. Nisam učen da gledam ljude s visine Akademika Abdulaha Sidrana. Mislim da vidim malo dalje. Mada, drago mi je da čita Republiku, čitanje novina iz drugih regija ne uzvisuje, ali proširuje vidike.

2.    Koliko pisac, književnik, danas ima slobode pisati? Što je, po Vašem mišljenju, misija takvih kolumni? Ukazivanje na društvene nepravilnosti, borba protiv nepravde, ukazivanje na licemjerje…?

Slobode ima, ako misli kao većina oko njega. Kao Sidran u Sarajevu ili Ki Mil Sungu drag pisac u Koreji. Zapravo, kao i svi državotvorni pisci koje plaća država, stalno ili povremeno.  Ideološko čišćenje je uspjelo bolje od etničkog. Misija pisca je da demistificira stvari, ne da pothranjuje mitove. Mit Akademika o Akademiku kao duhovnoj vertikali, ne stoji. Pogotovo zato što je javna osoba, na televiziji je više nego porculanska figurica.

3.    Kada je u pitanju sloboda pisanja, kao i kultura dijaloga, kakva je BiH država?

Bih je jedinstvena država, sa jedinstvenim govorom mržnje koji se tolerira toliko dugo da je postao društveno prihvatljiv. Recimo, kad general jedne vojske na državnoj ili federalnoj televiziji naziva pripadnike dvije komponente Oružanih Snaga BiH četnicima i ustašama, agresorima i fašistima. Jedan dio zemlje, inače ustavno kategoriziran, stalno se zove „genocidnim“. Niko ne želi čuti da živi u genocidnoj tvorevini i da mu je narod fašistički. Neki misle da imaju pravo na vrijeđanje regija, ljudi i naroda. Uvaženi akademik, recimo. Za malo para dodatno udaljava ionako na smrt posvađane narode jedne od drugih.

4.    Mislite li da ćete Sidranu morati isplatiti 5.001 marku?

U banci imam 4,25 KM. Spreman sam mu platiti jednu marku čim ga vidim. Ne zato što mislim da sam kriv nego zato što nisam cicija. Ne plaća mi država ništa, za razliku od njega, ali ću mu dati. Žao mi je što se zadužio toliko da mu Vlast mora platiti kredit. Zapravo, samo sam htio umiriti javnost i reći da se ne namjerava samospaliti. To jutro sam osjetio opću zabrinutost.

5.    U novinama i na portalima sve je više javnog vrijeđanja, a malo dijaloga koji rezultira nečim pozitivnim. Gdje je granica između dijaloga i vrijeđanja?

Granica je u vladajućoj ideologiji. Ako se slažete sa ideologijom i nacijom bezobraznika, nikakav problem. Država i društvo to toleriraju, čak potiču.

6.    Je li Vas iznenadila Sidranova reakcija?

Ne. Na žalost, ne.

(Dnevni List)



blog comments powered by Disqus
spacer
Književnost.org video
You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.

Čovek koji je sadio drveće


Komentari

Prošlo je sedamsedest godina od smrti Virdžinije Vulf. Zarad sećanja na veliku književnicu, predstavljamo vam snimak njenog glasa dok čita sopstveni esej „Craftsmanship” za emisiju BBC-ja emitovanu 29. aprila 1937. godine. Poslušajte!

 

Pesmu Gđa Faust britanske pesnikinje Kerol En Dafi, dobitnice nagrade T.S. Eliot (2006), ali i domaće a međunarodne nagrade Branko Radičević (2011), možete pročitati na stranama Kulturnog dodatka Politike, na ovom linku.

 

 

O pronicljivoj, razumnoj i nadasve poštenoj kritici medija koju je okupljenim novinarima upriličio Ginter Gras, možete čitati ovde.

 

 

Izdavačka kuća “Booka” objaviće novi roman Frederika Begbedea "Ljubav traje tri godine". Vest o tome možete pročitati na ovom linku, a njegovo gostovanje u emisiji „Nedjeljom u dva” (novembar 2007) pogledati ovde.

 

„Guardian” je nakon izjave književnika i nobelovca V. S. Naipaula da mu nijedna žena nije ravna u pisanju, osmislio test u kojem se nudi 10 odlomaka iz 10 različitih knjiga, a vi morate procijeniti radi li se o autoru ili autorici. Guardian-ov test i sami možete „isprobati”...


Pisma koja je Mileva Marić-Ajnštajn pisala svojim kumovima iz Ciriha od 1935. do 1941. godine u Novi Sad, objavljena u knjizi “Dragi moji kumovi”. Opširnije.

 

 

 

Američki pisac Philip Roth dobitnik je međunarodne književne nagrade Man Booker. Vest o tome pročitajte ovde .

 

 

Kritika je uglavnom bila suglasna, Wallace je dostojni nasljednik Pynchona i DeLilla, najtalentiraniji američki prozaik koji se pojavio u posljednjih 30 godina. “Književnost treba opisati što to znači biti jebeno ljudsko biće. Želim pisati strastvenu moralističku prozu”, govorio je David Foster Wallace. Ovih dana objavljen je njegov nedovršeni roman “The Pale King”, djelo na kojem je radio desetljeće pred smrt. Opširnije.

 

 

Beograđanka Tea Obreht dobitnica je ovogodišnje britanske "Orindž" nagrade za svoj prvi roman "Tigrova žena" (The Tiger's Wife) o nedavnim sukobima na Balkanu.  Knjigu će objaviti izdavačka kuća „Laguna”, pa će ona, od septembra, biti dostupna i našim čitaocima. Saznajte više!

 

Dobitnik glavne književne nagrade ovogodišnjeg sajma knjiga u Leipzigu 28-godišnji je Clemens Johann Setz. On je u jednom intervjuu rekao: 'Realizam je najlakši put da bi se došlo do srži jednog lika ili priče. Zbog toga se mnogi pisci zaustavljaju kada imaju priliku otići u nadrealno ili fantastično, jer smatraju da se to ne uklapa. Ali u znanstveno-fantastičnom je itekako moguće opisati jednu figuru, čak mnogo bolje nego jezikom svakodnevice. Za mene je to pitanje iskrenosti.' Saznajte više.

 

"Vavilonska kula od knjiga", impresivna umetnička instalacija sagrađena od 30.000 knjiga napisanih na raznim jezicima sveta, podignuta je na San Martinu, centralnom gradskom trgu Buenos Airesa, povodom proglašenja tog grada od strane UNESCO-a za svetsku prestonicu knjige 2011. godine. Kako, pročitajte ovde.

 

Thomas Pynchon vjerojatno je kandidat broj jedan za status najvećeg suvremenog američkog književnika. Kao da nema dovoljno bizarnih stvari povezanih s Thomasom Pynchonom, osmi maj od sad će u javnosti biti poznat i kao Dan Pynchona .

 

У Европи сада имамо врло добре законе, и ако је судити по „папирима” жена је равноправна мушкарцу. Међутим још увек је јака традиција дискриминације – каже за „Политику” Дача Мараини. Опширније.

 

Rss

SVETSKI DAN POEZIJE:

 

pogledajmo kad!

 

pogledajmo gde!

 

 


Novo na Forumu


Linkovi

Književni portali:

Moderna Vremena Info

Balkanski književni glasnik

Kolaps

Kolaps - biblioteka

Poezin

Pesničenje

Prozaonline

Male novine

Knjigomat

Booksa

Književna sehara

KIS

Proza na putu

Omnibus

Metafora

Škrinja

Treći trg

Agon

Pobocza

Beton

Eniaroyah

OKF - Cetinje

Poezija Online

Tragovi

Kišobran

Bundolo

Zeničke sveske

Diogen

Glas poezije

MaxMinus

Libartes

 

Za ljubitelje SF&F-a:

Art-Anima

NOSF

Istrakon

SFera

Kompjuter biblioteka

Znak Sagite

Лазар Комарчић

3. Zmaj

Fantasy Hrvatska

Mladi fantasti

 

Online knjižare:

Knjižara

Autorska kuća

Čekić

Knjiga.ba

Ex libris

Antikvarijat

Antikvarne knjige

Kavanali

Bibliofil

 

Besplatne e-knjige:

d : p : k : m

Baneprevoz

e-knjige

Cicilend

Borut

 

Književni blogovi:

Knjiški moljac

Bookeraj

Bookaleta

Blogov kolac

Dnevnik ulice

Kroz hodnik pamćenja

Jurodivi

Tramtinčica

Tatjana Janković

Bodul

Pantomimičarka

Radio Blue Tuesday

Karver

Odmotavanje

Pisac/prevodilac

BOOKmarkerica

Sonia poetry

U carstvu melanholije

Hyperborea

Lana Bastašić

Tri u jedan

Prvi stupanj

Literalog

Depoet

Bolegr

Mačka u martama

Srebrnasto paperje

Skajizlimit

Kriza tridesetih

Situacionizam

Chi sora

Jelica Kiso

Interpretacije

Natalija Ž. Živković

Fragmentarije

Bučijeva radionica

AntiZombie

 

Sajtovi pisaca:

Goran Veselinović

Saša Stojanović - Čarli

Miloš Radović

Gordana Vlajić

Zoran Bognar

Jovica Đurđić

Milan B. Popović

Ivan Glišić

Ranko Pavlović

Robert Takarič

Nikola Živanović

Žarko Milenić

Miloslav Slavko Pešić

Diogenes poetes

Emir Sokolović

 

Ostalo

Službeni zubar Knjizevnost.org

Marginalac

Club Aleksa

Ars Longa

Nightlife - Belgrade

Kazalište Aruša

News Tube

Muzej pokreta


Mini marketing

 

 

 

 

 

 

 

 




Više o knjizi

------

 

 

 



 

 

 



 

Naruči od autora

------

 













Potražite bh. izdanje hit romana ''Var'' u knjižarama izdavačke kuće ''Zalihica'' ili naručite svoj primjerak online na ovom linku

------

 

 

 

 

 

 

 

Sve što vas zanima o autoru romana Krvoslednici, Manchester City Blues i WAR možete naći na: Sajt pisca - Saša Stojanović Čarli

 

------

 

 

 

 

 

Ovdje možete reklamirati svoj rad, knjigu, blog ili neku četvrtu književnu dranguliju. Cijena simbolična, prostor ponuđen! Javite se! (knjizevnost.org@gmail.com)





Pojacano sa Manifestom Kazalista Arusa, News Tube Kiggregatorom